Što su Kvatre?

Kvatre (lat. četiri puta) ili četverovremena su dani na početku svakoga od četiri godišnja doba, u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama.

            Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost. U godišnji ciklus liturgije utkana su četiri tjedna posta i molitve, svaki u jednom godišnjem dobu. Ta četiri tjedna zovu se kvatre ili tjedni, a ti dani, kvatreni dani, ili jednostavno kvatre. U kvatrenom tjednu slavi se u srijedu, petak i subotu. Kvatre su pokornički dani u kojima se želi na intenzivniji način susresti Boga u molitvi, djelima milosrđa prema bližnjima i postu. U prijašnja vremena ti dani su imali veće značenje nego danas. No imaju svoj smisao i danas i ne treba ih zaboraviti. Od 5. stoljeća kvatre su služile i kao priprava za primanje svetih redova. U novije se vrijeme na te dane preporučuje molitva za svećenička i redovnička zvanja. Termini i nakane kvatri su:

 Zimske (Post lucem), pred Božić, potkraj građanske godine, posvećene su kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva;

– Proljetne (Post cineres), na početku korizme, posvećuju se pokori i obraćenju;

 Ljetne (Post crucem), nakon svetkovine Duhova, posvećene su molitvi za posvetu ljudskog rada i za urod zemlje:

– Jesenske (Post lucem), sredinom rujna, molitva za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži.

POVIJEST
Njihovi počeci nisu posve objašnjeni. Sigurno je riječ o tipično rimskoj uredbi. Najstarija se vijest nalazi u jednom spisu iz 4. stoljeća (Poncije Maksim), koji se poziva na proroka Zahariju (8, 19) i preporučuje post četiri puta u godini. Od pape Leona I. (umro 461.) sačuvalo se 25 kvatrenih propovijedi, koje naglašavaju vezu s četiri godišnja doba, te iz redovnog obnavljanja godišnjeg ciklusa izvode potrebu trajnog čišćenja. Rimski »Liber pontificalis« iz 6. stoljeća sadrži napomenu da je već papa Kalikst I. (217. – 222.) odredio post triput godišnje »u vrijeme žita, vina i ulja«. Kvatreni se post u Rimu završavao u crkvi sv. Petra bdijenjem u noći od subote na nedjelju. Budući da je ta noćna služba Božja vrijedila već za nedjelju, nisu se te nedjelje služile mise preko dana (dominica vacans). No kako se to bdijenje pomalo premještalo na Subotu prije podne (kao na Veliku Subotu), tako je i nedjelja dobila svoju posebnu misu s kvatrenim elementima. Neki povjesničari vide vezu kvatri s poganskim običajima zahvale za berbu, drugi s običajima vezanim uz tzv. postaje. Novija istraživanja smatraju da im je temelj u starozavjetnim odredbama o postu (Zah 8,19 i Joel 2, 12-19). 

 

Na što kvatre obvezuju vjernika?

Na kajanje poziva Šimuna Maga (Dj 8,22). Jakov živo potiče revne kršćane da nastoje vratiti grješnike s njihova krivog puta (Jak 5,19). Pavao se raduje što su se Korinćani pokajali (2 Kor 7,9). Samo pokora pripravlja čovjeka na susret sa Sudom Božjim. Povijest neizbježno ide prema tom Sudu. U tom hodu Crkve prema Sudu naša pokora i osobno i zajedničko obraćenje jesu odgovor na poziv koji nam je upućen u crkvenoj godini.

Kvatre su tematski usmjerene. One se nazivaju prema godišnjim dobima. Zato ih i zovemo: Proljetne, Ljetne, Jesenske i Zimske.

Proljetne su kvatre posvećene pokori i obraćenju i počinju u prvom korizmenom tjednu. Na taj način nas Crkva još jačim glasom poziva na obraćenje… Svatko je sklon padovima, pa nas, u ovom vremenu, Crkva poziva na poboljšanje. Zašto ne iskoristiti priliku za novi početak već pri početku godine?

Ljetne kvatre započinju nakon Pedesetnice. Kroz taj tjedan se cijela Crkva moli za posvećenje ljudskog rada i za urod zemlje. Ove kvatre su, na poseban način, cijenjene u zemljoradničkim obiteljima. Jednom prigodom bl. kardinal Alojzije Stepinac je rekao da zbog toga zemljoradnici imaju puno veće pouzdanje u Boga. Nakon truda kojega su uložili prema tome koliko je tko mogao – predaju sve u Božje ruke.

Jesenske kvatre imaju utjecaj na cijelu Crkvu. Posebno na mlade. Posvećene su upravo njima. Započinju sredinom rujna. Kroz taj tjedan Crkva svoje molitve i post čini s nakanom izgrađivanja katoličke mladeži, kao i za duhovna zvanja. Ovdje se provodi u djelo ona Isusova: Molite, dakle, Gospodara žetve da pošalje radnika u žetvu svoju. (Mt 9, 38) U ovom tjednu je velika odgvornost na svima nama. Oni koji su se već odlučili za posvećeni život mole za mlade koji još nisu donijeli takvu odluku, dok mladi, kao uzvrat, mole za njih.

Zimske kvatre obilježavaju vrijeme prije Božića. Drugi tjedan Došašća, a prije 17. prosinca. Potiču nas na zahvalnost Bogu zbog svih dobročinstava koja nam je Bog učinio na duhovnom i materijalnom polju. Također, u ovom tjednu se kršćane potiče na posebnu dobrotvornost prema bližnjima i potrebitima. Tako završimo godinu s osjećajem zahvalnosti i nadom da će i sljedeća biti takva (ako ne i bolja).

Tradicija tzv. Četiriju vremena (kvatri) prvotno je bila vezana uz posvećenje vremena na početku novoga godišnjeg doba. Nesigurno je podrijetlo ovoga pobožnog običaja. Kada se ova praksa pojavila u kalendaru Rimske Crkve, vjerojatno krajem 4. stoljeća, govorilo se o tri razdoblja, na početku ljeta, jeseni i zime, a vezano uz žetvu pšenice, uz trganje grožđa i uz berbu maslina. Bilo je to “pokršćanjenje” sličnih svetkovina koje su označavale pogansku godinu, premda neki pokušavaju otkriti vezu i s hebrejskim kalendarom. Papa Grgur Veliki, krajem 6. stoljeća, dodao je i četvrto razdoblje molitve i posta, da naznači početak proljeća.

Proslava Četiriju vremena obično se u Rimu obavljala posjećivanjem određenih bazilika, pa su se tako vjernici srijedom okupljali u bazilici Svete Marije Velike, petkom u bazilici Svetih dvanaest apostola, a subotom u bazilici sv. Petra. Budući da je slavljenje tih dana u pučkoj religioznosti izazvalo osjećaj svečanosti, ali uz čuvanje pokorničkoga obilježja, proširio se običaj, sve do nedavna, da se u tim vremenima obavljaju ređenja onih koji su se odlučili za svećeništvo. Srijedom bi se najavila njihova imena, petkom bi bili predstavljeni zajednici, a ređenja su se obavljala za vrijeme subotnjeg bdijenja. Ovaj običaj, nastao je u Rimu, a proširio se po cijeloj Zapadnoj Crkvi.

Nakon koncilske liturgijske reforme postupno su se izgubile značajke kvatrenih dana (srijeda, petak i subota), ali je mjesnim crkvama ostavljena mogućnost da odaberu vlastita vremena za svoje potrebe.

Na kraju naglasimo kako slavlju kvatri pripada čitav tjedan, a ne samo dani srijede, petka i subote. U te dane predlaže se post, a molitva na određene nakane vrijedi za čitavi tjedan. Stoga je potrebno produbiti znanje o ovome slavlju. Ono započinje nedjeljom, kada se vjernicima oglasi kvatreni tjedan, te iznese i objasni njegova nakana. Subotom se slavlja zaključuje svetom misom s vlastitim biblijskim čitanjima i liturgijskim molitvenim (euhološkim) obrascima.

 

Izvor: Bitno.net; Objavljeno: 22. veljače 2015.